U grupu južnog (ili tropskog) voća smatraju se plodovi koji rastu u primorju, sredozemlju, mediteranu i drugim toplim kontinentima. Ubrajaju se: agrumi, narandža,
mandarina, limun, grejpfrut, zatim ananas, banana, kivi, nar, smokva i
drugi. Bogati su vitaminom C. Koriste se u svežem stanju ili se
prerađuju u voćne sokove i slično. Kora agruma sadrži eterična ulja.
ACEROLA, TROPSKA VIŠNJA (Malpighia punicifolia) – 100
g ploda sadrži čak 1800 mg C vitamina (65 x više nego u narandži). Jede
se sveža, a dodaje se i aromatičnim napicima i poslasticama (naročito
koktelima i sladoledu).
Lekovita svojstva: pomaže kod infekcija, prehlada i gripa, zatim kod stresa, povećanih fizičkih i psihičkih napora.
ANANAS (Ananas comosus) – ima sočno i aromatično meso
sa nizom dragocenih sastojaka. Nisko je kaloričan, 100 g ima 60 do 65
kalorija. Sadrži ugljene hidrate (naročito šećer), minerale, vitamin A
i C (oko 25 mg) i vlakna. Poseduje enzim vrlo sličan enzimu koji se
nalazi u želucu čoveka, tako da direktno deluje na varenje. U tropima
se zbog toga koristi kao povrće, uz jaka jela, pogotovo uz svinjsko
meso. Taj enzim se raspada na temperatruri od 60oC. Jede se
svež ili konzerviran u kriškama u vidu kompota, salata, raznih
poslastica, kao dodatak masnijim jelima, a pogodan je i za pripremu
likera, sladoleda, kolača, naročito raznih egzotičnih koktela.
Koristi se pri pripremi svečanih trpeza, za pripremu najrazličitijih
poslastica i dodataka poslasticama, gustih umaka za pečenje i divljač,
voćnu salatu. Slaže se uz trešnje i višnje iz kompota, uz šlag, konjak,
liker, narandže i sl.
Lekovita svojstva: popravlja raspoloženje i smiruje upale.
ARGAN (Argania spinosa) – endemska biljka iz
jugozapadnog dela Maroka (između planina Atlasa, Zapadne Sahare i
Atlanskog okeana). Plod je koštunica veličine i oblika slična šljivi.
Tokom sazrevanja plod menja boju od zelene do žute. Iz koštice se vadi
seme (jezgro) koje je bogato prirodnim antioksidansima (vitaminom E i
flavonoidima). Ulje iz semena sadrži dvostruko veću količinu vitamina E
nego maslinovo ulje. Bogato je linoleinskom kiselinom i esencijalnim
masnim kiselinama. Obe kiseline zajedno deluju na obnavljanje ćelijskih
struktura. Od 30 kg sakupljenih plodova dobija se samo 1 litar ulja.
Seme se koristi u kulinarstvu i u medicini.
Prži se da dobije miris i ukus badema, a potom se cedi. Ulje se pomeša
sa mlevenim bademom i medom i dobija se mešavina amloa (namaz),
izuzuzetno je cenjen u marokanskoj kuhinji. Njime se premazuje sveži
hleb koji se koristi za doručak i zaliva čajem od mente.
Lekovita svojstva: u narodnoj marokanskoj medicini ulje se koristi za
negu kože, lica i tela, hrani suvu kožu i „pegla” bore, za zarašćivanje
rana, ožiljaka, opekotina i akni. Ublažava bol, kosi vraća sjaj i jača
oštećene nokte.
AVOKADO (Persea americana) – tropsko voće poreklom je
iz Brazila i Meksika, a kultivira se u svim tropskim zemljama. Plodovi
vrste Persea gratissima i Persea drymifolia su iz porodice lovora. Plod
ima oblik kruške sa spoljnom korom tamnozelene do tamnoljubičaste boje.
Meso je meko žutozelene boje koje obavija košticu. Lako se vari, a ukus
je sladak i pikantan. Prvo ga nožem treba preseći, odstraniti semenku,
iseći na četvrtine i oljuštiti koru. Koristi se i kao prilog jelima,
posoljen i zaliven sokom od limuna i maslinovim uljem. Jede se uvek
sirov. Pravi se i umak, tako da se prvo meso avokada, beli luk i drugi
začini izmiksiraju i dodaju jelima. Velike je hranljive vrednosti, 100
g ima 200 kalorija. Sadrži minerale (najviše gvožđa), vitamine (A, B, C
i E).
Lekovita svojstva: preporučuje se kod dijeta, smanjuje nivo holesterola u krvi.
BADEM, MENDULA (Amygdalus communis) – plod je
koštunica. Najvažnije su podvrste: jestivi badem (Prunus amygdalus)
koji se koristi u domaćinstvu i gorki badem (Prunus amygdalus var.
amara) koji se koristi u medicini i kozmetici). Sadrži belačevine,
šećer, masno ulje, etarsko ulje, amigdalin, gorke materije, sluz i
gumu. Amigdalin se razgrađuje na cijanovodik, benzaldehid i glukozu.
BANANA (Musa spp., M.sapientum, M.paradisiace) – 100 g
jestivog dela sadrži 90 kalorija. Bogata je visokim sadržajem proteina
(20%) i 5% ugljenih hidrata (šećer se sporo razgrađuje). Sadrži
mineralne soli (naročito magnezijum), vitamine (B1, B2 B3, B6, B12, C,
E), pektine i vlakna (regulator šećera u krvi koji održava
raspoloženje). Ugljeni hidrati koji se nalaze u njoj daju organizmu
neophodnu snagu (energiju).
Od nekih vrsta banana pravi se brašno za vino i pecivo, a dobija se i alkohol.
Banane su teško svarljive (osim ako je jako zrela).
Lekovita svojstva: podstiče lučenje hormona sreće. Redovno uzimanje po
jednu bananu dnevno između obroka poboljšava opšte stanje organizma.
PRŽENA i PEČENA JELA
Pržene banane
Potrebno:
6 banana (oko 1 kg)
6 dg maslaca (ili margarina)
domaći šećer u prahu
Priprema:
Oprane banane oljuštiti, iseći ih na 2–3 dela po dužini. Na zagrejanom
maslacu pržiti banane i posuti šećerom u prahu i služiti. Ako se
serviraju uz meso tada treba pržene banane i posoliti.
BERGAMOTA (Citrus Bergamia) – vrsta narandže jajolikog
oblika veličine šljive sa narandžastom korom. Ukus joj je
slatkasto-gorak i jede se zajedno sa korom. Mnogo se koristi u
konditorskoj industriji.
ČERIMOJA (Annona cherimola) – postojbina su Andi.
Raste na visinama od 1000-2000 m nadmorske visine. Plod ima oblik srca
(naziva se i ljubavno voće). Kora je smeđezelena, veoma tanka i ima
šare slične ribljoj krljušti. Meso je bele boje, protkano crnim
košticama. Bogata je vitaminom C. Koristi se sveža, presečena na pola
jede se kašikom. Pravi se žele i džem. Nedovoljno zreli plodovi
sazrevaju za dva do tri dana u kesi od hartije. Najteži plodovi su i
najsočniji.
FIZALIS (Physalis peruviana) – pripada grupi bobičavog
voća. Sadrži kalcijum, gvožđe, fosfor, karotin, vitamine B12 i C.
Fizalis se koristi za ukrašavanje torti i deserta. Prvo se umoči u
rastopljenu čokoladu, a zatim u seckane bademe.
Lekovita svojstva: utiče na reumatske bolesti.
GREJPFRUT, grejp (Grape fruit, Citrus paradisi) – plod
je okrugao, meso je sočno, gorko nakiselog ukusa. Po pravilu ga treba
jesti sirovog, jer se pri termičkoj obradi izgubi oko 90% korisnih
sastojaka. Ima izuzetno malo kalorija. Sadrži vitamine B1, B2, B9, C i
flavonoide. Koristi se za pripremu sokova i u kombinaciji sa drugim
voćem u vidu voćnih koktela. Najbolje ga je koristiti sirovog ujutro na
prazan želudac, jer podstiče probavu i rad želuca.
Lekovita svojstva: flavonoidi utiču na povećano dejstvo vitamina C oko
20 puta. Biljna vlakna pomažu i pojačavaju potrošnju šećera iz krvi.
GUAVA (Psidium gujava) – poreklom je iz Južne Amerike.
Plod ima kombinaciju ukusa kruške i jabuke, zreo je, kada je kora sveža
i zelena, kao engleska trava. Plod sadrži gvožđe i mnogo vitamina C.
Unutrašnjost ploda je tamnocrvena i semenke su jestive. Plod se jede
najčešće u svežem stanju, preseče se napola i kašikom se vadi meso. Od
jako zrelih plodova pravi se džem, žele, sok i salata. Od zrelih
plodova pripremaju se umaci koji se služe uz meso uli ribu
Lekovita svojstva: smanjuje nivo šećera u krvi.
KAKI, japanska jabuka (Diospyros kaki) – poreklom je
iz Kine, a u Evropu ju je preneo Marko Polo. Plod ima oblik paradajza
(zavisno od sorte) sa crvenom, narandžastom ili žutom korom. Veoma je
sladak, bogat vitaminom A, obiluje taninima i pektinima. Jede se kada
potpuno sazri i omekša kao maslac (kada ugnjile slično kao mušmula).
Prepolovi se i meso se jede kašičicom.
Lekovita svojstva: svež plod se koristi u lečenju zatvora, upale creva,
hemoroida, stomačnih tegoba i snižava povišen krvni pritisak.
KARAMBOLA (Averrhoa carambola) – poreklom je iz Šri
Lanke. Istovremeno i cveta i rađa. Veoma je hranljiva. U 100 g ima čak
36 g belačevina. Oblik ploda je peterougaona zvezda. Zreo plod ima
tanku koru koja se ne ljušti, meso je mekano i želatinasto. Ima ukus
jagode. Jede se sirova i termički obrađena, od nje se pripremaju sokovi
i umaci. Pravi se i veoma slatko vino koje ima ukus meda, a stavlja se
i u turšiju.
KIVANO KRASTAVAC, afrička rogata dinja (Cucumis
metuliferus) – ima neobični oblik rogate dinje, tvrdu koru, zeleno meso
sa košticama i prijatnog je mirisa i ukusa, kao kombinacija limuna i
banane. Plod se raseče po sredini i jede se. Zeleno meso je puno
vitamina A i C. Kada raste na nižim temperaturama plodovi nemaju
koštice. Jede se svež i nikada se ne čuva u hladnjaku jer bi se odmah
pokvario. Na sobnoj temperaturi može da izdrži nekoliko meseci.
KIVI, aktinidija (Actinidia chinensis) – vrlo je
lekovit, prirodni je antioksidans, antipiretik, antitrombotik,
diuretik, sedativ... Oblik ploda je sličan krompiru, ljuska je maljava
i mrkosive boje. Male je hranljive vrednosti i izuzetnih
nutricionističkih svojstava. Meso je svetlozelene boje. 100 g plodova
ima 47 kcal. Najpotpunije je voće i ima uravnotežen odnos svih
hranljivih sastojaka. Bogat je mineralnim solima (kalijum, fosfor,
gvožđe, kalcijum i magnezijum), zatim vitaminima (A, B1, B2, B3 dva
puta više od kruške, 85 mg vitamina C kao pet limuna i vitamin E deset
puta više od jabuke. Sadrži voćne kiseline, biljna vlakna i supstancu
lutein. Ne sadrži nimalo masnoća. Koristi se sirov kao voće, tako što
se plod raseče napola i kašikom se vadi sredina na koju se može
nacediti nekoliko kapi limunovog soka. Upotrebljava se za pripremanje
slatkiša i voćnih salata, za pripremu sladoleda i u kombinaciji sa
šlagom, a može se i kuvati. Tanko oljušten i isečen na krugove, odlična
je dekoracija za torte i kolače. Lako se ljušti.
Lekovita svojstva: ubrzava varenje, potpomaže sintezu proteina (folna
kiselina), reguliše krvni pritisak (kalijum) i štiti vid (lutein).
Snižava holesterol, neutrališe slobodne radikale, potpomaže eliminaciju
toksina, povećava imunitet. Jača organizam, suzbija štetni holesterol.
Poboljšava probavu (ima enzim aktidin).
KOKOS, kokosov orah (Cocos nucifera) – kao i sve druge
vrste oraha, i kokosov orah sadrži baIastne materije koje su neophodne
za varenje, zdrav i normalan rad creva. 100 g ima 376 kalorija. Sadrži:
3,9 g belančevina, 12,6 g ugljenih hidrata, 36,5 g masti, 9 g vlakana,
mineralne materije (379 mg kalijuma, 205 mg fosfora, 39 mg magnezijuma,
35 mg natrijuma, 20 mg kalcijuma, 3,3 mg gvožđa i 2 mg vitamina C.
Sutlijaš sa kokosom je prava poslastica! U toku kuvanja pirinča dodati
malo izrendanog kokosa (ili kokosovog brašna). Garnirati kakaom i
rendanim kokosom.
Kokosovo mleko
Potrebno:
10 dg kokosovog brašna
2 dl vode
Priprema:
Kokosovo brašno preliti s ključalom vodom i ostaviti da stoji 10
minuta. Rukom dobro gnječiti brašno da iz njega počne da se odvaja
mleko, a zatim ga procediti. Brašno baciti jer je bez ukusa.
KUMKVAT (Fortunella margarita) – ovaj mirisni plod je
najmanji jestivi agrum. Bogat je vitaminima A, B i C, koji su neophodni
za održavanje i jačanje imunog sistema. Kumkvat iseći na kocke i
zamrznuti. Tako se može koristiti umesto kockica leda za piće. Zbog
intenzivne arome, voditi računa o načinu i količini doziranja.
LIČI, azijska trešnja (Litchi chinensis) – sa spoljne
strane je obrastao dužim dlačicama, kora mu je crvenkastosmeđe boje.
Ima providno meso koje obmotava košticu. Kora se zaseče nožem i oljušti
prstima. Meso se preseče napola i izvadi se koštica. Koristi se sirov.
Vrlo često se koristi u kineskoj kuhinji. Veoma je bogat mineralima i
vitaminom C.
LIMETA, gorki lajm, gorka limeta (Citrus aurantifolia)
– posebna vrsta limuna sa korom zelene boje. Ima miris tropskog voća.
Koriste se sveže, zrele limete. U količini od 100 g ploda ima oko 30 mg
vitamina C, koji doprinosi jačanju imuniteta. Kalijum reguliše nivo
vode u organizmu. Limete treba da su zaštićene od svetla, jer u
suprotnom gube svoju lepu tamnozelenu boju i svoj tipičan ukus. lmaju
veoma prijatnu aromu. Limetu pre upotrebe oprati vrelom vodom. Krajeve
odseći, iseći na tanke kolutove (ali ne potpuno odvojiti) i izgnječiti
mudlerom (drvena ili plastična alatka za gnječenje voća ili mrvljenje
leda) i iscediti sok.
LIMUN (Citrus limonum) – ubraja se u grupu najvažnijih
citrusa. Plod je okrugli, žute boje, a meso je razdeljeno od 8-12
režnjeva u kojima se nalaze semenke. Sočnog je i kiselog ukusa. Od svih
vrsta citrusa najbogatiji je vitaminom C koji je snažan antioksidans,
zatim askorbinskom i limunskom kiselinom. Sadrži male količine šećera,
minerale (kalcijum, malo oligo elemenata). Kora limuna je bogata
kumarinima koja sadržava eterična ulja. Upotrebljava se u svežem stanju
za osvežavajuće napitke, kao začin (naročito u pripremi ribljih
specijaliteta, zatim za kolače, torte slatko i džemove) i u preventivi.
Najkorisniji je u svežem stanju (jer se vitamin C na temperaturi
uništava).
Lekovita svojstva: jača imunološki sistem, čisti organizam, ima
dezinfekciono i antibakterijsko dejstvo, koči oksidaciju masti koja
oštećuje ćelije, protiv zadaha iz usta, glavobolje, crvenila kože,
svraba...
MAKADAMIJA (Macadamia ternifolia, ili Macadamia
integrifolia) – je australijski orah koji raste u Australiji (okolina
Brizbejna i na Havajima. Plod je veoma hranljiva i lekovita koštunica
koja sadrži više od 60% ulja. 100 g ima 771 kaloriju. Sadrži 73 g masti
(ulja), 15,4 ugljenih hidrata, 5,3 g vlakana, minerale (210 mg fosfora,
51 mg kalijuma, 2,4 mg gvožđa, 1,7 mg cinka) i malu koncentraciju
vitamanina E. Izuzetan je antioksidans. Uz uravnoteženu ishranu u krvi
reguliše masnoće. Rafinisano ulje makadamije je blago žućkaste boje,
bez mirisa. Ulje je karakteristično po visokom sadržaju
mononesaturisanih masnih kiselina i po veoma visokoj količini
palmotinske kiseline (oko 20%) i oleinskoj kiselini. Ulje se koristi i
kao sirovina za izradu preparata za negu kože i kose, i za masažu.
Sastav ulja je vrlo sličan izlučevinama lojnih žlezda
Lekovita svojstva: ulje reguliše masnoću u krvi, efikasno je protiv holesterola, hrani i podmlađuje kožu.
PREDJELA
Namaz od makadamije
Potrebno:
60 g makadamije
1 šoljica heljde
10 dg dimljenog tofu sira
Priprema:
U 4 šoljice vode skuvati probranu i opranu heljdu, dodati samlevenu
makadamiju i tofu sir. Mešati da se dobije kompaktna masa. Ovim
premazom premazati bezglutenski hleb ili peciva i posuti po želji
proprženim semenkama.
Dezert od makadamije
Potrebno:
15 dg makadamije
15 dg prosa
3 banane
2 kašike meda
2 šolje kravljeg (ili sojinog) mleka
1 limun
malo domaćeg vanilin šećera
Priprema:
Proso skuvati u malo mleka, dodati samlevenu makadamiju, izgnječene
banane i malo vanile. Sipati po malo mleka i mešati da se dobije
kremasta smesa. Ohladiti, umešati med i sok od limuna. Sipati u manje
posude i ukrasiti svežim ili suvim voćem.
Odlican blog
Interesuje me kako je najbolje napraviti sok i slatko od kivija. Imate li recepte
Hvala
OVO ZA ACEROLU NISAM ZNAO DA JE OVAKO BOGATA VITAMINOM C !! INTERESANTNO !!
Poštovani prijatelju ELBA,
da acerola je vrlo bogata C vitaminom i šteta je, što i kod nas ne možemo kultivirati.
Pozdrav.