Svako divlje voće predstavlja pravi arsenal i bogatstvo zaštitnih materija:
vitamina, biljnih kiselina, oporih materija (tanina), raznih soli i drugih lekovitih sastojaka. Najviše
se ceni rumeno, crveno, narandžasto i žuto voće, koje je oporo i kiselo. Najpoznatiji su: divlja kruška,
divlja jabuka, dunja, oskoruša, mušmula, šumska jagoda, malina,
borovnica, drenjina, trnjina, brekinja i dr.
Priprema voćnih sokova
Sveže divlje plodove izgnječiti i sok ocediti. Prokuvati ga da
ključa 5—10 minuta i dodati 1 g natrijum-benzoata na litar slatkog
voćnog soka. Razlije se u čiste suve boce i čuva na hladnom i tamnom
mestu. Ovaj voćni sok je prirodni multivitaminski napitak visoke
vrednosti.
Čaj od divljeg voća
Pojedini (ili mešani) plodovi suvog divljeg voća koriste se za pripremu odličnog voćnog čaja.
Svaka vrsta voća se pojedinačno priprema. Opere se, očisti od semenki i
sitno iseće. U tankom sloju se suši nekoliko dana na suncu, a zatim se
dosuši u pećnici, pazeći da ne pregori. Osušeno voće se hermetički
upakuje (jer uvlači vlagu) i čuva na tamnom mestu.
Lišće samoniklog bilja pojedinačno ili u kombinaciji, koristi se umesto
poznatog ruskog ili kineskog čaja. Najpoznatije samoniklo bilje za
pripremu čaja je: šipak, lišće kupine, šumske jagode, ribizle, maline,
ogrozda, lipov cvet i dr.
BOROVNICA (Vaccinium myrtillus L.) – sadrži šećer,
pektin, limunsku, jabučnu i ćilibarsku kiselinu, vitamin C, karoten,
arbutozid, holin flobatanin i sluzi. Niskog je žbunastog rasta sa
plodovima tamnoplave boje, prijatnog i specifičnog ukusa. Plodovi se
koriste u svežem, kuvanom i prerađenom stanju kao voćni sok, pekmez i u
osušenom stanju.. Od borovnice se pravi i vino.
BREKINJA (Sorbus torminalis L.) – drvo je srednje
bujno, visine 12-16 m jako razgranate krune. Cveta u maju i junu,
cvetovi su bele boje, skupljeni u cvast-gronju. Plod brekinje je
koštunica, najčešće kruškastog oblika smeđe boje, sa svetlim tačkicama,
sazreva u septembru. Izuzetno je bogat suvom materijom. Sadrži skrob,
šećer, minerale, vitamin C, karotenoid, tanin, pektin i organske
kiseline. Plodovi se koriste u ishrani. Sveži plodovi su trpkog ukusa.
Posle mrazeva u fazi gnjilosti postaju kašasti, slatki i ukusni.
U tom stanju se koriste za jelo i preradu u pekmez, marmeladu ili kompot. Od osušenih plodova pravilo se i brašno.
Lekovita svojstva: sadrže mnogo tresalovine koja se koristila za smetnje u probavi i zaustavljanje proliva.
BRUSNICA (Vaccinium vitis idaea) – raste u četinarskim
i mešovitim lišćarsko-četinarskim šumama, najčešće sa borovnicom
(rasprostranjena je u severnoj Evropi, Aziji i Severnoj Americi).
Pripada rodu srodnih brusnica: severna brusnica (Vaccinium oxycocus L.)
koja ima tamnocrvene, često pegave kisele bobice (rasprostranjena je u
Severnoj Americi, Aziji i srednjoj Evropi) i američka brusnica
(Vaccinium macrocarpon Aiot.), čiji su plodovi ružičasti do tamnocrveni
(rasprostranjena je u severnoistočnom delu SAD). Plodovi naše brusnice
(Vaccinium vitis idaea) su mnogosemene ukusne loptaste, crvene i sjajne
bobice, koje su odlična hrana. Beru se krajem leta. Plod sadrži oko 10%
ugljenih hidrata, do 7% šećera, organske voćne kiseline (limunska,
jabučna, bebzojeva), vitamine (naročito vitamin C) ,glikozide, pektine,
tanine, antocijan (boje) katehina, triterpena, minerale koje podstiču
apetit, a baktericidne materrije ublažavaju groznicu i mnoge stomačne
tegobe. Sirove bobice su vrlo kisele i treba ih koristiti samo kuvane,
jer se nakon toga razvije njihov karakteristični prijatno
oporokiselkasti ukus. Bobice se koriste sveže, za pripremu kompota,
slatkog i soka
Lekovita svojstva: ima antibakterijsko dejstvo, čisti masne naslage u
krvnim sudovima, podiže nivo dobrog holesterola (HDL), sok ploda se
daje obolelim od groznice, kod lakšeg oblika povišenog krvnog pritiska,
proliva, za bolji apetit i pospešivanje izlučivanja mokraće.
DRENJINA (Cornus mas) – sadrži šećer, vitamin C,
organske kiseline, glikosalnu kiselinu, tanin, pektin, sluz. Plodovi se
koriste usvežem i osušenom stanju.
DUNJA (Cydonia oblonga) – sadrži šećer, masno ulje,
jabučnu i limunsku kiselinu, vitamin C, pektin, amigdalin, emulzin,
protid i sluz.
DŽANARIKA (Prunus cerasifera) – plodovi su manji,
crvene, narandžaste ili druge boje, jajastog oblika. Sadrže minerale:
dosta kalijuma, fosfora, magnezijuma, vitamine: A (beta karotin), B
grupu i vitamin C. Plodovi se koriste za pripremu čorbi, odlični su za
zimnicu (naročito kečap).
Lekovita svojstva: deluju laksativno.
Slatka čorba od džanarika (slivenica)
Potrebno:
50 dg plodova džanarike
3 kašike mlevenog kukuruznog brašna
1 kašika meda
1 veza luka vlašca
so
Priprema:
To je slatko-kisela čorba koja se služi hladna. Zrele plodove staviti u
malo vode i kuvati da se potpuno raskuvaju. Propasirati, odvojiti
koštice i ljuspe. Ponovo staviti u sud, vratiti na plotnu i umešati
fino mleveno kukuruzno brašno razmućeno u hladnoj vodi. Kada provri,
dodati vodu do željene gustine malo posoliti i kuvati još nekoliko
minuta, a zatim skloniti s plotne. Ohladiti, zasladiti medom i posuti
sitno seckanim vlašcem. Služiti hladno sa kriškom bezglutenskog hleba.
Kukuruzni hleb sa džanarikom (pestilj)
Potrebno:
2 kg džanarika
1 kg finog kukuruznog brašna
malo soli
Priprema:
Džanarike staviti u sud i na ugrejanoj plotni srednje temperature
ostaviti da provri, da plodovi puste sok. Sud skinuti s plotne i
propasirati da se odvoje koštice i ljuske. Tečnu masu staviti ponovo u
sud, pustiti da provri i tada umešati kukuruzno brašno i kuvati ga, kao
svaki drugi kačamak. Izliti ga u plitke sudove debljine oko 1,5 do 2
cm, staviti na jako sunce i pokriti gazom. Kada se prosusi gornja
strana, okrenuti ga na drugu stranu. Treba da dobije zagasitu boju i
postane tvrd. Čuvati u hladnoj ostavi ili hladnjaku.
JABUKA DIVLJA (Pyrus malus) – sadrži šećer, pektin,
tanin, galotanin, vitamine A, B i C, etarsko ulje fosfor, geraniol,
acetaldehid, jabučnu, mravlju, karponsku i limunsku kiselinu. Plod je
vrlo kiselog ukusa.
JAGODA šumska (Fragaria vesca) – sadrži šećer, vitamin C, katehinski tanin, galotanin, pentozan, flavonoid i etarsko ulje.
KLEKA (Juniperus communis) – plod kleke je bobica koja se koristi kao
začin. Miris im je specifičan, prijatno balsamičan, a ukus prvo sladak
potom aromatičan. Bobice se beru potpuno zrele (dozrevaju u drugoj
godini) i suše u tankom sloju na hladovitoj promaji (nikako na suncu
ili u pećnici). Od ploda kleke se priprema i osvežavajuće piće.
Vodnjika
Potrebno:
1 dl (šaka) zrelih klekinja
1 l vode
Priprema:
Drveno bure (ili čabar) napuni se određenom količinom vode i na svaki
litar se doda po šaka zrelih klekinja. Sud se ostavi na suncu (ili
toplom mestu blizu peći) da klekinje vrenjem uskisnu. Tečnost se
procedi u staklene boce i koristi kao osvežavajuće piće.
KRUŠINA, pasjakovina, pasje grožđe (Rhamnus frangula)
– plod je jagodičast, naranđaste boje. Sadrži mast, šećer, minerale
(magnezijum oksid), izoemodin. vitamine i organske kiseline, tanin,
glikofrangulin, gorke materije. Plod krušine sadrži i serotonin, važan
za funkciju centralnog nervog sistema.
Lekovita svojstva: redovno konzumiranje utiče na smanjenje stresa i agresivnosti.
KRUŠKA DIVLJA (Pyrus pyraster) – sadrži belančevine,
šećer, skrob, pektin, tanin, silicijumsku i fosfornu kiselinu (idealna
hrana za mozak), sluz i balastne materije.
Kommentaare veel ei ole.
Lisa kommentaar, ole esimene!