Mogu li cinjenice i dogadjaji iz nasih zivota da docaraju verodostojno i stoprocentno,kako smo se u odredjenom trenutku osecali i sta smo mislili?Mogu li reci da opisu ona najtananija covekova osecanja koja ga ispune do poslednje pore? Moze li se recima preneti patnja koja od zivota napravi samo milione krhotina i ostavi pustos u dusi? Postoji li rec koja opisuje kako se dusa cepa,usled nesnosnog bola,onda kada gubis ili kada si zauvek izgubio ljubav,kojoj si se predao celim srcem i dusom,zbog koje si ziveo i jutrom se budio sa osmehom na usnama? Postoje li reci koje opisuju pravu agoniju i borbu koju covek vodi sam sa sobom da bi pobedio bol i ocaj?Vreme i trud koji ulozi da od krhotina svog zivota pokusa da sastavi bar neku celinui da nadje snage da nastavi i da svom zivotu vrati smisao,iako je ostao bez ljubavi,koja je bila srz njegovog postojanja.
Kommentaare veel ei ole. Lisa kommentaar, ole esimene!
Kommentaare veel ei ole.
Lisa kommentaar, ole esimene!