Ah ta ljubav.
Najveca inspiracija jednom pesniku, vecita tema romanticnih dusa, neiscrpna snaga i najelpsi osmeh.
Ljubav, onaj osecaj kada nam se cini da lebdimo medju oblacima, dodirujemo zvezde, dlanovi nam se znoje a srce veselo poskakuje.
Ljubav ..je li to neka ''jaca'' sila ili izgovor za nase ludosti?
Posto volim sve da analaziram cesto sam se pitala kako uopste nastaje taj osecaj zaljubljenostii?
Gde se on radja?
Sta ga pokrece?
Zasto smo se bas zaljubili u tu osobu u koju smo zaljubljeni?
Mozda je pored nas proslo jos mnogo slicnih a da ih nismo ni primetili ,zasto nam bas zbog te osobe zastaje dah?
Gde se pale ''lampice'' za ljubav?
Cesto cujemo ,a i sami smo bar jednom izgovorili neku od sledecih recenica (ja licno mnogo puta u skoro svemu sto sam napisala u trenutku izliva emocija) ...''Volim ga svim srcem''..
''Ne bih ja ali srce ne slusa''....''Slomio mi je srce'',,,''Boli me srce za njim''..''ostao je zauvek u mom srcu''.Za osobe koje nisu zaljubljive prirode koje su uglavnom ''hladne'' kada je o ljubavi rec kaze se ''Nema srca''...
Iz svega ovog moglo bi se zakljuciti da je srce glavni ''krivac'' za ljubav.
Ali kakooooo...?Zasto bas srce?
Kako je moguce osecati srcem?
Sa medicinske strane srce je ispitano do detalja, i tacno je da ono obavlja veoma vazne funkcije u nasem organizmu.
Zivi smo dakle dok nam je i srce zivo, ali niko nikada nije otkrio u kom se to delu naseg srca i kako ''radjaju i skladiste'' emocije.
Pa zasto onda uporno forsiramo srce kada su osecanja u pitanju?
Naidjoh na jedan zanimljiv tekst..Mozda se u njemu kriju neki odgovori na postavljena pitanja
*******************************************************************
Oduvek se govorilo da
ljubav dolazi iz srca. Po najnovijim otkrićima u
svetu nauke, izgleda da to i nije baš tako. Naime, utvrđeno je da
ljubav i
zaljubljenost dolaze pravo iz
mozga. Sva ona slatka osećanja
nastaju radom određenih delova mozga, kao i promenama u nivou i dejstvu
supstanci koje omogućavaju rad mozga. Evo do kakvih su zanimljivih
podataka naučnici došli.
Anatomija ljubavi
Dva britanska neurobiologa, Semir Zeki
i Andreas Bartels sa londonskog Univerziteta su pokušali da doznaju
šta se dešava u našem mozgu kada volimo. Ispitivanje su izveli na 17
studenata, 11 ženskog i 6 muškog pola. Ispitanici su gledali u slike
voljenih osoba, nakon čega su se u njima pojavila osećanja koja su
prepoznali kao ljubav. U tom trenutku, jednom od najnovijih
imidžing tehnika
su snimani protoci krvi kroz njihov mozak. Cilj je bio da se otkrije
koji su delovi mozga najaktivnijni, tj. kod kojih je protok krvi
najintenzivniji.
Utvrđeno je da su se kod različitih osoba aktivirale različite oblasti
mozga (i po lokaciji i po broju). Međutim, četri oblasti su kod svih
bile zastupljene i dominantne. Jedna od oblasti se nalazila u središnjem
delu insule i izgleda da je odgovorna za «stomačne probleme» koje imamo
kada smo zaljubljeni.Druga oblast je u prednjem delu cinguluma. Poznato je da se za ovaj deo mozga vezuju aktivne
hemijske supstance koje imaju sposobnost da izazovu
euforiju. Poslednje dve oblasti
se nalaze u dubljim strukturama mozga poznatim kao strijatum, koji je
odgovoran za prijatna osećanja koja nastaju kada nešto doživimo kao
nagradu. Važno je istaći da delovi mozga koji su aktivni kod osoba
obolelih od
depresije, u ovom slučaju nisu pakazivali bilo kakvu aktivnost.Studentima su nakon toga prikazane i
slike dobrih prijatelja koje su takođe aktivirale određene delove mozga,
ali ne iste kao u predhodnom slučaju. Sledeće istraživanje koje
planiraju će biti ono koje se odnosi na majčinsku ljubav i otkrivanje
regija odgovornih za takve emocije.
Biohemija ljubavi
Bilo koji naučnik će vam reći da
ljubavna euforija nema nikakve
veze sa Kupidonovim strelama, osim ako ih mali vilenjak nije predhodno
umočio u supstancu sa neromantičnim nazivom feniletilamin. Ova supstanca
koja se još naziva i «molekulom ljubavi», nastaje prirodnim putem u
našem mozgu. Za nju se kaže i da je biološki rođak amfetaminu, s obzirom
na to da je vrlo slične građe.
Dopamin i norepinefrin su odgovorni za nastanak ljubavne euforije. Zapravo,
feniletilamin pomaže
oslobađanju dopamina (supstanca koja takođe omogućava protok informacija
u mozgu) u tz. centrima za zadovoljstvo. Dopamin čini da se lepo
osećamo, a norepinefrin stimuliše produkciju adrenalina koji utiče,
pored ostalog, i da naše
srce ubrzano lupa. Kombinacija
ove tri supstance dovodi do osećanja zaljubljenosti, uzbuđenosti,
blaženstva i sreće. Njihova aktivnost je razlog zbog koga se
zaljubljeni osećaju euforično i puni energije - kao da «lebde u
vazduhu».
Takođe, ovo je i razlog zbog koga zaljubljeni mogu
voditi ljubav satima i
razgovarati danima do kasno u noć bez osećanja zamora i iscrpljenosti.
Opojna emocija zaljubljenosti, povezana sa ubrzanim pulsom, vlažnim
dlanovima, osećajem otežanog disanja, se često tumači prekomernim
lučenjem feniletilamina, odnosno nekom vrstom overdoze.
Produkciju feniletilamina mogu da
izazovu i na izgled beznačajne stvari, kao što je recimo, suret pogleda
ili nežni dodir ruke. Izgleda da i vatreni
poljubac, ali i skakanje
padobranom, bungee jumping, vožnja paraglajderom i sl. doprinose
pojačanoj aktivnosti ove tri supstance. Time se objašnjava slično
osećanje koje se tom prilikom javlja.
Feniletilamin se nalazi u određenim dozama i u
čokoladi, te se jedno vreme smatralo da osobe kojima nedostaje ljubav često jedu čokoladu.
Miris ljubavi
Odavno je poznato da insekti luče posebne, lako isparljive supstance koje se nazivaju
feromoni i služe da se privuče
jedinka suprutnog pola u okviru svoje vrste. Utvrđeno je da i životinje
luče feromone. Za razliku od insekata kojima za prijem informacije služe
antene, životinje imaju razvijene posebne prijemne organe. Taj organ se
nalazi u nosnoj duplji životinje i naziva se «vemeronazalni organ»
(VNO). Ovaj organ služi kao detektor feromona i nema ulogu u prijemu drugih mirisa. Pojedini naučnici smatraju da i kod čoveka postoje
supstance koje imaju istu ili sličnu ulogu kao feromoni kod životinja.
Dr. Winnifred B. Cutler iz Filadelfije je prvi dokazao prisustvo
feromona kod ljudi. On i njegovi saradnici smatraju da feromoni mogu
imati ogroman uticaj na partnera. Potvrđeno je da feromoni koje luči
muškarac, može da utiče na menstrualni ciklus žene, kao i na njenu
reproduktivnu moć. Takođe se smatra da su feromoni odgovorni za veću
seksualnu privlačnost žene tokom perioda ovulacije. Izgleda da je prirodna funkcija feromona veoma
značajna za opstanak vrste. Smatra se da omogućavaju izbor partnera sa
različitom strukturom imunog sistema od sopstvenog. Kao posledica toga,
potomci dobijaju u nasleđe raznovrsnije odbrambene mehanizme koji im
omogućavaju bolje prilagođavanje i preživljavanje.
Helen Fisher smatra da postoje tri različita sistema u mozgu odgovorna za ono što se dešava u ljubavi. Jedan sistem je povezan sa seksualnom željom i udružen je primarno sa testosteronom. Ako jednoj sredovečnoj ženi ubrizgate injekciju testosterona, njena seksualna potreba značajno raste.
Drugi sustem je onaj odgovoran za
romantičnu ljubav, opsesivnu
ljubav i zaljubljenost i povezan je, po njenim predpostavkama, sa
visokim nivoima dopamina i norepinefrina, odnosno prirodnim stimulusima,
i niskim nivoima serotonina, koji je odgovoran za opsesivno
razmišljanje o voljenoj osobi.
Treći sistem je, po njenom mišljenju, je sistem odgovoran za odanost i
privrženost partneru, osećanju smirenosti i mira i sigurnosti koje osoba
ima u dugotrajnoj vezi. Neki od naučnika smatraju da je ovaj sistem
povezan sa vazopresinom i oksitocinom takođe supstancama koje se
prirodno luče u mozgu.
Prema tome imamo različite vrste sistema u mozgu koji utiču na naše
različite postupke, ali svi oni međusobmo komuniciraju i povezani su.
Autor: dr.Olivera Zikic
************************************************************************
Sta vi mislite o ovome?
Mozda i ima smisla ,zar ne?
Ako je ovo gore iole tacno onda nikako ne vazi ono ''iskljuci mozak, ukljuci srce'' :)
BGxDNxOS=DMxTS
Ovo je empirijska formula koja poprilicno precizno definise korelaciju izmedju spoljasnjih uticaja i elektrohemijskih procesa u muskom mozgu u prvom periodu zaljubljenosti.
Da pojasnim.
BG-broj grudnjaka
DN-duzina nogu
OS/obim struka
DM-dopamin u miligramima
TS-tostesteron u mililitrima.
aaahahaahahhahahaaha...e svaka ti cast...sad je mnogo jasnije :D
UUU izvini zaboravio sam da je ovo ljubavnicki blog;-)))
ma ravan je definisana sa tri tačke.... znaš ono, tronošku stolicu gde god staviš ona ne klima, a ona na dve je nestabilna... treba i treći igrač da "drugi ugao" zatupi ili naoštri kao.. rog!... :))))
u jeeeeeeeee...
generacijo, bez tri ugla ljubav se ne počinje! :)
uffffff...mislis sa matematicke strane...ostar prav i tup :D :D :D
'oćeš reći "o jeeeee"..!? :)
ocu :D
Ajde gadjaj svih osam grupa na SP ko ide dalje;-)
necu bre ovde, nije to tema..Otvoricemo blog na temu Kladjenje na SP :D
Vladu izgleda ovde seksualno uznemirava neka teta;-)
izgleda..nem' pojma..ja nisam odavle
i tomax ..nemoj tako..Ja samo pokusavam da ''pronadjem'' adekvatne odgovore..zasto..kako ..zbog cega...itd..:)
Posto sam nestrpljiva odmah usvojih Jelenin predlog i nadjoh na Netu ''Formule ljubavi''
Zvuci zaista zanimljivo..a od onoga sto sam uspela da ''snimim'' ovo mi se posebno dopalo...
'' Izrazi poput "ljubav ga je obuzela", "preplavljen ljubavlju""Ijubav joj je oduzela moc rasudjivanja", "ljubav ju je gusila""tonuci u ljubav nam kazuje da Osoba koja voli to sebi predstavlja ne kao nesto sto ona cini, vec kao Ijubav koja postoji izvan granica osobinog Ja (ego-granice).Osoba negira svoje ucesece u nastanku ljubavi jer sebe ne dozivljava kao subjekta koji voli, vec kao pasivnog objekta kojem se dogadja Ijubav.
Osoba negira svoju odgovornost za pojavu voljenja kao
i za doivljaj da voli, a samim tim otpisuje i mogunost
da je u poziciji da upravlja i kontrolie svoje voljenje.
Svojim iskazima ona nam sugerise da ona nije ta koja
kontrolie svoju Ijubav, ve da ljubav kontrolie nju.
Ja sam bre doktor za ljubavh?v=ja6TLHubWRo&feature=kp
https://www.youtube.com/watc
;-)))))))
*HI* *OK* *OK* *OK* *ROSE* *DRINK* *YES*
:D